Fra Ante Radoš: Poniznost koja otvara nebo

Prvoga dana devetnice uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, odnosno Velike Gospe, svetu misu predvodio je fra Ivan Radoš, mladomisnik iz Seonice.

Teme ovogodišnje devetnice, uz Blaženu Djevicu Mariju, u središte stavljaju i svetoga Franju, povodom 800. obljetnice njegove smrti.

Marija: „Evo službenice Gospodnje.“
Franjo: Odricanje od bogatstva i prihvaćanje malenosti.

Tema prvoga dana devetnice bila je „Poniznost koja otvara nebo“.

Fra Ante Radoš podsjetio je kako se prvi dan devetnice podudara s blagdanom Preobraženja Gospodinova. Osvrćući se na evanđeoski odlomak koji vjernike vodi na goru Preobraženja, istaknuo je kako je svaka sveta misa trenutak u kojem se i sami nalazimo na toj gori. „Božja riječ i euharistija preobražavaju naš život. Nebesa se otvaraju i daruje nam se milost da prepoznamo Krista u vlastitom životu, ali i u životu svojih bližnjih“, kazao je fra Ante.

Govoreći o temi devetnice, fra Ante je istaknuo poniznost svetoga Franje i Blažene Djevice Marije. „Gdje je bio ključ Franjine poniznosti? Kako je svojim životom promatrao otvoreno nebo i gledao preobraženoga Gospodina? Isto se tako možemo upitati gdje je ključ poniznosti Blažene Djevice Marije i kako je ona živjela svoju poniznost“, započeo je svoju homiliju.

Naglasio je kako je sveti Franjo posebno štovao Blaženu Djevicu Mariju. Preminuo je u Gospinoj crkvi i od nje, ponizne službenice Gospodnje, učio kako živjeti evanđelje. Da bismo razumjeli svetoga Franju i današnju temu, potrebno je vratiti se na početak njegova obraćenja. „Franjo je bio običan mladić, a njegov se život promijenio kada je susreo gubavca – čovjeka od kojega je dotad okretao glavu. U trenutku kada ga je zagrlio, zagrlio je Krista i shvatio da Krist po otajstvu utjelovljenja prebiva u svakome čovjeku. Tražio je odgovore o svom životu i pozivu, a pronašao ih je upravo u susretu s čovjekom pokraj sebe. Često smo i mi oni koji tražimo odgovore, a bližnjemu ne pružamo ruku pomirenja. Bog je stvorio svemir, prirodu i svakoga čovjeka te je u svojoj poniznosti odlučio postati jednim od nas. Slobodni Bog prihvatio je ljudsku narav i vezao se uz čovjeka. Svojim utjelovljenjem otvorio je čovjeku nebo kako bi ga mogao prepoznati i susresti u vlastitom životu, ali i u životu čovjeka pokraj sebe. Franjo je, baš kao i Blažena Djevica Marija, shvatio da je sve što imamo Božji dar. Marijinim 'da' Bog se utjelovio. Sve što nas okružuje Božji je dar i upravo je to Franju učilo poniznosti. 'Što imaš, a da nisi primio od Boga?', pita sveti Franjo. I naš dolazak ovamo izraz je Božjega milosrđa, jer mnogi danas nisu mogli biti ovdje. I to nas uči poniznosti“, rekao je fra Ante.

Nastavljajući homiliju, istaknuo je kako je Franjo cijeli svoj život oblikovao tražeći Krista u ljudima. „Baš kao i Blažena Djevica Marija, koja je Krista nosila ljudima, i Franjo je shvatio da se Bog utjelovio iz ljubavi. Shvatio je da Boga ne trebamo čekati tek nakon smrti niti očekivati nešto spektakularno kako bi nam se otvorila nebesa. Ona su već otvorena. Život u Božjoj prisutnosti već nam je darovan, a na nama je da taj dar prihvatimo. Ako znamo da je sve što imamo dar, tada učimo biti ponizni. Upravo je to Franju i Gospu učinilo poniznima. Kada prihvatimo Božje darove, otvaraju nam se nebesa. Tada možemo prepoznati Krista u svakom čovjeku, diviti se ljepoti svega stvorenoga i radovati se svakom čovjeku pokraj nas jer smo ispunjeni Božjom ljubavlju. Takav je bio život svetoga Franje i Blažene Djevice Marije“, kazao je fra Ante.

Na kraju je poručio kako je poziv svakoga kršćanina donositi Krista drugima. „Naš je poziv dopustiti da se Bog utjelovi u našem životu. Život svetoga Franje i Blažene Djevice Marije dokaz je da poniznost otvara nebo svakom čovjeku. Ponizno srce prepoznaje Krista u svakodnevici“, zaključio je fra Ante Radoš u svojoj homiliji.