O župi

Posušje se u posljednjim desetljećima razvilo u uređen i pristojan gradić. Osim samoga grada, župa obuhvaća i sela Rastovaču, Čitluk, Osoje i Tribistovo te dijelove sela Batin i Vinjani. Tlo je prilično škrto, ali u novije vrijeme egzistenciju stanovništva sve više osiguravaju obrtničke djelatnosti, a djelomično i industrijska proizvodnja. Posušje je zasigurno najbrže rastuća župa u cijeloj Hercegovini, što je djelomično posljedica doseljavanja stanovništva iz sela u grad, a djelomično još uvijek relativno povoljne stope nataliteta. Župa je u najvećoj mjeri smještena na rubu Posuškoga polja, ispod brda Radovnja, dok se gradić Posušje razvio na križanju prometnica Široki Brijeg – Tomislavgrad i Imotski – Rakitno. Jedino je selo Tribistovo sa svojim zaseocima potpuno izdvojeno od polja te se nalazi u brdovitom području na putu prema Rakitnu.

Tragovi života sežu u pretpovijest

Život na ovome prostoru postoji još od pretpovijesnoga razdoblja. Iz starijega neolitika na posuškome području pronađeni su ostatci naselja u Vukovim njivama (Gradac), Ilčinovoj lazini (Batin) i Pratarušama, kao i u Žukovičkoj pećini u posuškome Zagorju te na još nekim lokalitetima. Iz brončanoga doba sačuvane su brojne gradine i gomile (tumuli). Osobito je poznata gradina na Nečajnu (Osoje), kao i tri gradine u Batinu: Izvanjska, Velika i Prataruše.

O važnosti arheoloških nalaza na posuškome području svjedoči i naziv „posuška kultura“, kojim je gradine i druge sačuvane građevine iz najstarijih razdoblja označio arheolog Petar Oreč, budući da se najčešće pojavljuju upravo na posuškome području, iako ih ima i na susjednim prostorima. Borivoj Čović područje Posušja, s obzirom na arheološki inventar, svrstava u središnje ilirsko područje.

I u rimskome razdoblju na posuškome području postojala su naselja, poput Dočića i Orlova kuka u Čitluku te nekoliko naselja u Vinjanima, dok su rimske utvrde zabilježene u Tribistovu (Gradina i Oluja), Rastovači (Vučja gradina) i Batinu (Velika gradina). Osobito je poznat rimski grad u susjednome Gracu s brojnim vrijednim arheološkim ostatcima, kao i kasnoantička bazilika na gradačkome groblju. O bogatome životu u srednjem vijeku ponajbolje svjedoče brojne nekropole stećaka.

Na području posuške župe zabilježene su sljedeće nekropole stećaka: u Rastovači Bešlića groblje (8 stećaka), Brigovi (17), Ilijino brdo (15), groblje (4) i Suvi bunari (4); u Tribistovu Bili brig (14), Vučipolje (56), Maslića klanac (60), Sobač (manje skupine stećaka na tri lokaliteta), Staro polje (skupina stećaka) te tri lokaliteta bez posebnog naziva s ukupno 68 stećaka.